Česma i izletište u čast Jelenka Kovačevića
Autor: Oleg Šuković
Prošao je Jelenko Kovačević trnovit životni put od rodnog Zakmura preko zloglasnog kazamata Lora u Splitu gdje je proveo 5,5 mjeseci i mučen samo zato što je Srbin, preživljavao strahote mučenja strujom na induktorskom telefonu, gašenja cigareta, psihičkog maltretiranja, do razmjene u Zenici 1992. godine, rada u RiTE Gacko i života u ovom mjestu sa suprugom Sofijom, gdje su ga stigle posljedice zarobljeništva i mnoge bolesti sa kojima se stojički nosio, do povratka u svoj Zakmur gdje je sahranjen 2019. godine.
Nije puno pričao o teškom periodu života i zlu koje je preživio u Lori, a i ako bi kad pričao rekao bi samo da je bilo mučno i teško i da nije vjerovao da ljudski rod može činiti stvari koje je osjetio na svojoj koži. Bio je veliki humanista i dobrotvor, borio se za prava svih ratnih zarobljenika i sve ih isticao u prvi plan prije sebe.
Živio je skromno, bio dobar bratstvenik, radni kolega, komšija, prijatelj…. Upravo oni nisu ostali imuni na njegovo čojstvo i poštenje, pa umjesto potomstva, koje Jelenko nažalost nije imao, čuvaju sjećanje na njega i njegovu plemenitost. Svi oni su juče u Zakmuru zajedno u kolu, baš onako kako ih je ovaj, bez obzira na svu muku koju je nosio u sebi, veseljak i zamišljao. Povod je otvaranje spomen česme i izletišta u njegovu čast.
A ideja je potekla od jednog mještanina koji je dao prilog i predložio da se uradi česma koja će vječno čuvati sjećanje na Jelenka Kovačevića, a onda pomoć Sindikata RiTE Gacko, na preporuku Milana Milanovića, biva okidač da se uključe i ostali mještani i njegovi zemljaci. Željko Tepavčević predsjednik Sindikata RiTE Gacko i njegov kolega iz Sindikalnog odbora Miladin Dostinić primili su zahvalnicu od mještana ovog sela i bratstva Kovačević, a i zahvalili se u ime svih zaposlenih radnika i mještana Gacka Zakmuru što im je podario Jelenka da bude njihov radni kolega, sugrađanin, saborac.
Sve lijepe priče teško je završiti, pa se nadamo da je ovo samo uvod u neka bolja vremena kada ćemo se vratiti onom tradicionalnom i, čuvajući najbolje iz prošlosti, graditi ljepšu budućnost.
Kroz Staru Hercegovinu
